Saturday, October 27, 2018

Ola belun sira, agora dau-daun FI-TecLi iha Programa ida konaba Aprende HTML husi Baziku to'o Mahir. Tan ne'e akompanha nafatin Publikasaun konaba Aprende HTML husi Parte dahuluk nian to'o remata. Espera liu husi Programa ida ne'e bele fasilita vizitor sira konese klean liu tan konaba HTML.



Saida mak HTML.

HTML ne'ebe habadak husi liafuan Hypertext Markup Language. Hanesan linguajem Markup ida, katak laos Linguajem Programasaun ida. Tamba jeralmente ita hatene katak iha linguajem Programasaun ida sempre ejiste Variavel, Function, Kondisaun, Repetisaun, nst. Nune'e Html laos Linguajem Programasaun ida maibe Linguajem Markup tamba iha html ejiste simbolu Markup ka ita bolu Tag Html ne'ebe funsiona hodi fo hatene ba Web Browser (Chrome, Firefox, nst) oinsa konteudu ida atu fo sai. 
Ezemplu ita sei fo sai textu ida, entauk textu ne'e ita sei fo tag ba nia, katak textu ne'e atu fo sai nudar saida! Nudar Paragrafu ka Titulu textu ka Link ida ka oinsa. Nune'e tamba sa ita bolu nudar linguajem Markup tamba ho razaun sira hanesan ohin ne'e, funsiona atu fo sai ba Web Browser oinsa konteudu ida atu fo sai. 

Historia.

Iha tinan 1980 matenek nain Fizika nian ida naran Tim Berners Lee. Alem de nia kria ka Publika HTML,  nia kria mos HTTP, WWW, Web Browser, Web Server  no Web Page. Nune'e husi matenek nain ne'e maka agora dadaun ita bele iha asesu internet no ita bele asesu ba website sira hotu.

Tim Berners Lee


Ola Mundu.

Ola Mundu ka Hello World hanesan liafuan ne'ebe sempre utilija hodi sai liafuan dahuluk ne'ebe Programador sira utilija ba iha Linguajem dahuluk ne'ebe sira foin aprende. Entaun tuir mai prosesu hirak oinsa atu fo sai Ola Mundu ho Linguajem HTML.

1. Loke Text editor ida (Sublime Text, Notepad, nst);

2. Hakerek Tag Html hanesan iha Kraik ne'e;

<!DOCTYPE html>
<html>
<head>
<title>Ida ne'e Titulu</title>
</head>
<body>
<p>Ola Mundu</p>
<p>Bemvindo mai iha hau nia Pajina dahuluk HTML nian</p>
</body>
</html>





















3. Hotu tiha rai ho naran saida deit ho ekstensaun .html (ex: index.html);

4. Run utilija Web Browser ne'ebe ita iha (Chrome, Firefox, nst);




















Bom ida ne'e mak esplikasaun simples konaba Programa Aprende Html Parte 1 nian konaba Konese HTML. Akompanha hamutuk Parte sira ne'ebe sei Publika tuir mai iha FI-TecLi.

Iha sujestaun, Kritika ka duvida balun bele rai hela iha Koluna Komentariu nian, Obrigado😊😊😊




Thursday, October 18, 2018

LBC ne'ebe habadak husi Lafaek Blogger Community hanesan Komunidade ida ne'ebe halibur malu husi Joven hirak ne'ebe iha inisiativa ka interese atu Dezenvolve, Haburak no Hariku Konteudu Lokal iha Mundu Internet hanesan Blog

Nune'e iha biban ida ne'e, LBC sei realiza nia Eventu Dahuluk nian iha Timor Plaza konaba Talkshow no Workshop ne'ebe ho tema "Haburas Konteudu Lokal iha Mundu Internet" ho orador husi Telkomcel, Kalohan Hosting no On Shoot iha loron Segunda-Feira to'o Kuarta-Feira dia 22-24 outubru 2018. 























Iha Eventu ida ne'e, LBC hetan esponsor masimu husi Telkomcel no Timor Plaza.
Suporta mos husi FDSL, FEEL-IT, ON SHOOT, LLUVIA Infotek no Xtrabox.


Hakarak partisipa iha eventu ida ne'e bele download nia Formulariu Rejistasaun iha ne'e : FORMULARIU REJISTRASAUN.
 

Sunday, September 16, 2018

Maioria husi ita hotu kuaje Hatene ona Saida mak Windows, no Sitema Operativu refere kuaje ita hetan bainhira ita foin maka utilija Komputador. Husi ida ne'e dalabarak ita hanoin Sistema Operativu ba Komputador ne'e mak Windows ne'e deit ona, no ita nunka imajina sei iha tan sistema Operativu barak alem husi Windows, hanesan Linux ka MacOS.

Ne'e duni iha Publikasaun ba loron ohin nian, hakerek nain hakarak fahe konesimentu jeral deit konaba Linux, tamba kuaje iha ema barak mak seidauk hatene ka seidauk konese konaba Linux  ne'e rasik. Nune'e espera Publikasaun ida ne'e interesante no bele fo netik konesimentu konaba Linux ba Le'e nain sira.

Saida mak Linux ?

Husi referensia ne'ebe tenik iha Wikipedia, Linux hanesan naran ida ne'ebe fo ba Sistema Operativo komputador ho tipo Unix. Linux mos hanesan exemplu ida husi Dezenvolvimentu software livre no kodigo nakloke. Hanesan mos software livre sira seluk, kodigo husi linux permite ita atu bele halo Modifikasaun, Dezenvolve no Distribuisaun.


Historia badak konaba Linux.

Naran “LINUX” foti husi naran kriador, ne'ebe fo kunhese ka Publika iha tinan 1991 husi Linus Trovals. Sistema no baje husi Linux jeralmente mai husi sistema operativo GNU ne'ebe fo publika sai iha tinan 1983 husi Richard Stallman. 

Linus Trovals

Distribuisaun Linux (Distro Linux).

Dalabarak ita sempre rona konaba Ubuntu, Linux Mint sira ne'e, entaun hirak ne'e saida? Resposta klaru mak, hirak ne'e hanesan Distribuisaun Linux. Distribuisaun Linux ka babain ema temi dehan Distro Linux refere ba Sistema Operativu no Aplikasaun sira ne'ebe maka nia orijem ka Familia husi Unix ne'ebe utilija Kernel Linux. 

Ezemplu husi Distro Linux ne'ebe konesidu hanesan: Ubuntu, Linux mint, Elementary OS, Fedora, Mandriva, OpenSUSE, Kali Linux, no distribuisaun sira seluk tan. No ita rasik mos la senti katak durante ne'e ita uja Sistema Operativu Telemovel ne'ebe maka nia orijinal husi Linux mos, maka Android

Informasaun klaru konaba Distro Linux ka atu download Iso linux bele vizita iha nia sitiu ofisial iha https://distrowatch.com/

Iha mos Distribuisaun balun ne'ebe mak konsege dezenvolve sai boot no to'o ikus konsege kria tan distro derivasaun, ezemplu hanesan Distro Debian GNU/Linux. Distro refere konsege kria tan Distribuisaun barak hanesan Ubuntu, Knoppix, Xandros, DSL no seluk tan.





















Husi esplikasaun simples ida ne'e karik bele ajuda Le'e nai sira hotu atu bele komprende oituan konaba saida mak Linux. No karik bainhira le'e hotu sei mosu tan duviida balun hanesan "Tamba sa Linux iha Distribuisaun Sistema Operativu ne'ebe barak", nune'e nia resposta simples maka tamba Linux ne'e Software Livre no Kodigu nakloke ba se deit bele Distribui, Dezenvolve ka Modifika tuir nesesidade.

No karik ejiste mos Distribuisaun Sistema Operativu balun ne'ebe maka Dezenvolve mos husi Timoroan ho naran Kafe OS ne'ebe dezenvolve husi ION Technology. 

Bom ida ne'e mak Publikasaun simples ba loron ida ohin, espera bele iha benefisiu balun ne'ebe ita boot sira hetan bainhira lee hotu artigu ida ne'e. No hanesan bai-bain, karik iha Difikuldade ka Sujestaun ruma bele hato'o hela iha Koluna Komentariu. No ikus liu Obrigadu barak.

Sunday, September 9, 2018

Iha Mundu Teknolojia, fasil tebes ba ita hotu atu aprende saida deit mak ita hakarak atu hatene, tan de'it Informasaun ne'ebe fasil tebes atu asesu. Prejensa Blog sai hanesan solusaun diak ida atu ema hotu bele fahe sira nia matenek no sira nia konesimentu ka informasaun saida deit ba malu hodi nune'e bele ajuda maluk hirak ne'ebe seidauk hatene ka seidauk konese. Atu hateten de'it katak, atu sai Blogger ida tenki ho Prinsipiu ne'ebe los no Klaru. Tamba atu hakerek artikulu ruma ba Blog ne'e fasil tebes, maibe atu halo Artikulu ne'e sai kualidade, ida ne'e mak Presija tempu no pasensia barak.

Bom ! Iha publikasaun ida ne'e, hau hakarak esplika de'it oinsa atu Dezenvolve Blog ida sai Kualidade no Kapas hodi nune'e Blog refere sai hanesan referensia ne'ebe bele ajuda no bele rejolve nesesidade vizitor sira nian.


Keta haluha le'e mos Historia, Kriasaun to'o Publikasaun Web Blog utilija Blogger.



Determina Titulu Blog ho diak.

Ba hirak ne'ebe foin atu konese ka Inklina an iha Mundu Blog, nia tenki hili ka deside nia Titulu husi Blog ho lolos no Klaru. Dalabarak ida ne'e sai hanesan Problema ida ne'ebe ita rasik senti hanesan bai-bain, tamba ne'e ita nunka mais iha Blog ne'ebe maka Kualidade.
Presija ita hatene katak liu husi Titulu ne'e rasik ema bele hatene ona saida deit maka hakerek iha iha Blog ne'e nia laran. Atu nune'e fasilita Vizitor sira hodi bele Rezolve Problema ne'ebe mak sira hasoru, laos ita atu halo sira sai konfujaun fali. Tamba husi Faktu real ne'ebe ha'u hetan bei-beik, dalabarak Titulu Blog no Publikasaun ka Artigu Blog laiha relasaun ba malu. Iha Titulu hakerek Materia Konaba Saude nian, maibe bainhira ita le'e artigu ne'ebe iha laran, Publikassaun tomak kuaje konaba IT😹  Tan deit Materia ba Publikasaun ne'ebe Minimu, entaun foti fali area seluk hodi nia hodi Publika.
Bem.. Klaru katak ne'e la sala. Maibe karik ita hakarak iha Blog ne'ebe Kualidade, tenki Fokus. Hili Titulu ho diak atu nune'e labele halo ita nia Vizitor sira baruk atu vizita ita nia Blog.


Artigu ne'ebe Kualidade.

Klaru katak Blogger ida sei lakohi atu halo Publikasaun ne'ebe maka laiha Kualidade ka la konsege Hatan ba problema ne'ebe maka Vizitor sira hasoru. Maibe atu hateten deit katak, artivu ho kualidade refere ba Maneira hakerek artigu ne'e rasik. Ita tenki hakerek ita nia artigu ne'ebe atrativu hodi nune'e bele atrai Vizitor sira atu labele baruk bainhira vizita.
No Artigu ho kualidade mos refere ba artigu ne'ebe maka ho informasaun Klaru no Detallu. Katak ita labele Publika Informasaun ne'ebe falsu sem evidensia ka Faktu real. Katak bainhira hakerek artigu ida, autor refere Presija halo Prova katak saida maka ita hakerek ne'e loos no klaru, ezemplu bainhira hau hakarak Publika artigu ida konaba oinsa halo dosi ne'ebe diak😅 Presija hau rasik koko hodi nune'e hau bele hakerek artigu refere tuir saida maka hau halo, labele siik deit ka hakerek tuir ema nia artigu sem prova.
Tamba bainhira ita Publika informasaun falsu no la konsege rezolve nesesidade husi vizitor sira nian, maka sira seilakon konfiansa ba Blog ne'e no karik iha loron seluk sira lakohi ona atu vizita blog refere 😡😢😢


Utilija Lingua ne'ebe Popular no Simples.

Ita Presija tebes utilija Lingua ne'ebe Popular no Simples, atu nune'e Vizitor sira fasil atu komprende konteudu ne'ebe ita fo ba sira ne'e. No liu husi ida ne'e mos hau iha sujestaun ba le'e nain sira hotu, hakarak Kria Blog ne'ebe maka hakarak ajuda ita nia Maluk Timoroan sira, hau husu atu bele hakerek ita boot sira nia artigu blog ho lian Tetun atu nune'e ita bele hariku lian Tetun iha Mundu Internet no bele sai matadalan diak ba ita nia jerasaun hirak tuir mai. Tamba tuir faktu ne'e hau rasik hasoru, Timoroan barak mak difisil tebes atu buka sira nia materia ka saida deit iha lian seluk hanesan lian Indonesio ka seluk tan. Tan ne'e presija tebes ita hotu liu-liu Blogger sira hotu atu nune'e labele baruk hakerek artigu Blog nian ho lian Tetun. 


Dezenu Template Blog sai Furak.

Bainhira ita iha ona Titulu ne'ebe kapas no Publikasaun ne'ebe furak, maibe ho Template blog ne'ebe sei sabraut, sei halo ema baruk atu le'e artigu hirak iha laran ne'e, maske nia lahatene katak artigu hirak ne'e bem organizadu tebes. Taan ne'e parte ida importante husi Blog ne'ebe kualidade maka Presija iha Template ne'ebe Kualidade.
Iha FI-TecLi.info mos iha referensia seluk ne'ebe maka relevante ho Maneira Troka Template Blog ka Maneira Troka Imajem Slider iha Blog. Bele vizita iha Publikasaun hirak ne'e atu hafurak liu tan ita nia Template Blog.


Ativu Hakerek no Update.

Bainhira ita iha ona Template ne'ebe Kapas, Iha ona Titulu no Artigu sira ne'ebe bele rezolve ona nesesidade kikoan-kikoan sira, serbisu tuir mai maka Tenki ativu hakerek no Update informasaun. Katak labele abandona ka para iha dalan klaran, tamba ita hakarak atu sai blogger ita tenki badinas hakerek no lao tuir tren ka babain ema bolu Trending Topik. 


Hadomi saida maka ita hakerek.

Bainhira buat hotu ita bele halo, maibe se ita la hadomi saida maka ita halo, ita sei husi nia iha dalan Klaran. Hanesan motivasaun deit, atu halo saida deit maske boot no majiku, maibe ita rasik la hadomi ka ladun gosta, hau fiar katak ita sei para iha dalan klaran. Relevante ho topiku, hakarak sai Blogger ne'ebe diak tenki hadomi ita nia kareira refere. Labele tamba obriga ka razaun seluk ne'ebe la inovativu.
Hanesan mos Domin😋😹 laos iha ibun tutun deit maibe hadomi ho fuan ho laran tomak, maka relasaun domin ne'e sei burak ba nafatin wkwkwkwwww....😂😂😂😂



Hau senti ida ne'e mak Publikasaun simples atu motiva ita hotu. Espera katak Blogger Timoroan sira bele hetan netin inspirasaun ruma husi Publikasaun ne'e, hodi nune'e ita hariku ita nia lian Tetun iha Mundu Blog.
Iha Sujestaun, Kritika, Ideia Inovativu ka Ideia seluk husi Publikasaun ida ne'e bele rai hela liafuan balun iha koluna komentariu nian hodi hadia diak liu tan konteudu hotu iha FI-TecLi.info


Notas : Bele download Matadalan Blog kompletu ho lian tetun iha MATADALAN BLOG.


Publikasaun ida ne'e hetan inspirasaun makas husi LAFAEK BLOGGER COMMUNITY.


Friday, September 7, 2018

Husi Topiku ba Publikasaun loron ohin nian ne'ebe interesante tebes, halo ita mos lakohi lakon ho prejensa teknolojia nian. Espera iha Publikasaun ida ne'e bele aumenta ita barak nia konesimentu hodi hateke klean liu tan Mundu...  Wkwkwkw😹😋😂
Ok, imajina kalae ita bele kontrola ita nia Komputador ne'ebe iha uma bainhira ita sai husi uma ka ita dook husi ita nia komputador ne’e rasik. Klaru katak bele, ida ne’e mak teknolojia. Entaun oinsa? Fi-TecLi.info sei hatudu oinsa atu kontrola ita nia PC ka Laptop iha distansia dook ho Android.



Aplikasaun ne'ebe ita sei utilija maka aplikasaun TeamViewerTeamViewer hanesan aplikasaun ida ne'ebe bele sai Remote Kontrol, Desktop  Sharing, Enkontru Online, Conferensia online no transferensia dadus entre komputador ka ho Telemovel.



Instalasaun TeamViewer iha Ubuntu. (Ba utilijador Ubuntu)


1. Loke web ofisial TeamViewer hodi download tuir Kapasidade Sistema Operativu ne'ebe ita iha (64bit ka32bit) iha https://www.teamviewer.com/en/download/linux/

2. Download hotu ona bele halo instalsaun ho maneira loke ba Software Install




3. Hili Install hodi halo instalasaun:




4. Bainhra halo instalasaun hotu ona no kor matak mosu ona hanesan iha imajem kraik ne'e katak prontu ona hodi halao.



Nota : ID ho Password iha leten ne'e mak ita sei hatama iha Telemovel hodi kontrola PC ida ne'e.




Instalasaun TeamViewer iha Windows. (Ba Utilijador Windows)


1. Download mos Aplikasaun TeamViewer iha nia Sitiu Ofisial iha https://www.teamviewer.com/en/download/windows/




2. Wainhira download ona bele halo ona instalasaun:




3. Konfigura tuir nesesidade ne'ebe presija, hanesan hau nian ne'e hau hili Basic Instalation no Personal / Non Comercial use. No Prontu ona atu utilija.




Nota : ID ho Password iha leten ne'e mak ita sei hatama iha Telemovel hodi kontrola PC ida ne'e 




Kontrola ho Android .

1. Instala Aplikasaun TeamViewer husi Google Play Store:





2. Bainhira instala hotu ona, bele loke no hatama ID husi PC (ID husi TeamViewer ne'ebe instala iha Windows ka Ubuntu ne'ebe mak imi uja) nian ne'ebe ita hetan bainhira ita instala hotu, hili Kontrol Jarak Jauh no hatama mos Password ne'ebe ita hetan hamutuk ho nia ID TeamViewer:





3. No Ikus liu ita sei bele halo Remote ka Kontrola ita nia PC iha distansia ne'ebe dook...




Nota : Password husi TeamViewer iha Komputador sei la permanente, katak sei muda bainhira ita uja iha tempu seluk...





BOM SUSESU....😅😅😅

Iha ideia, Kritika, Sujestaun balun bele rai hela iha koluna Komentariu atu nune'e hadi diak liu tan konteudu sira hotu iha FI-TecLi.info😍


Thursday, September 6, 2018

Iha Selebrasaun loron aniversariu Operadora Telekomunikasaun TELKOMCEL ba dala 6 iha tinan 2018 ne'e, TELKOMCEL serbisu hamutuk ho Fundasaun Dezenvolvimentu Software Livre (FDSL) no hetan apoiu husi Females Love Information Technology (FEELIT) sei realiza fali kompetisaun game Arena of Valor (AoV) ho tipu jogu 5 kontra 5 (5 VS 5). Oportunidade diak bodik-ba gamers Arena of Valor Timor-Leste iha ne’ebe deit, imi bele mai partisipa iha kompetisaun refere no sei bele hetan premiu osan husi TELKOMCEL.



Informasaun loron no data kompetisaun Arena of Valor bele hare'e iha kraik ne'e:



  • BRIEFING sei realiza iha edifisiu FDSL, Loron Sabadu, 8 Setembru 2018, Oras tuku 15:00 OTL to'o tuku 17:00 OTL.

  • Etapa ELIMINASAUN iha edifisiu NOC TELKOMCEL Ai-Mutin, Loron Domingo, 9 Setembru 2018, Oras tuku 10:00 OTL to'o tuku 18:00 OTL.
  • Etapa SEMI-FINAL iha Timor Plaza, Loron Sabadu, 15 Setembru 2018, Oras tuku 10:00 OTL to'o tuku 17:00 OTL.
  • FINAL sei rezliadu iha Timor Plaza, Loron Domingo, 16 Setembru 2018, Oras tuku 10:00 OTL to'o tuku 12:00 OTL.
Rejistrasaun kompetisaun game Arena of Valor $10 kada ekipa. Formulariu rejistrasaun, kriteria no regulamentu kompetisaun  bele download iha link kraik ne'e.







Saturday, September 1, 2018

Bainhira ita buka artigu ka Materia balun ne'ebe relevante ho saida deit iha google, dalabarak ita sempre hetan artigu ka publikasaun sira ne'e husi Wikipedia. Maibe ita dalaruma laiha hanoin atu peskija konaba Saida mak Wikipedia ne'e rasik ? No se mak hakerek artigu hirak ne'e iha ne'eba ?
Nune'e iha biban ida ne'e hau hakarak akresenta ka fo konesimentu oituan konaba Saida mak Wikipedia no oinsa nia utilijasaun sira.


Saida mak Wikipedia?

Nafatin referensia husi Wikipedia akresenta katak Wikipedia hanesan projetu Ensiklopedia Multilingua (Lian barak) iha rede gratuita no nakloke ne'ebe dezenvolve husi Fundasaun Wikimedia (Wikimedia Fundation). Wikipedia mai husi liafuan rua hanesan WIKI no ENCYCLOPEDIA. Wikipedia lansa iha tinan 2001 husi Jimmy Wales no Larry Sanger, no agora dau-daun sai hanesan referensia boot liu ho dezenvolvimentu ne'ebe lais no Popular tebes iha mundu Internet. 

Konteudu Wikipedia bele kontribui husi se deit, nune livre ba ema hotu ne'ebe mak hakarak atu hakerek artigu ruma ba iha Wikipedia liu-liu ho lian Tetun. Presija Tebes ita nia inisiativu atu kontribui hodi hakerek iha Wikipedia ho Lian Tetun tuir saida deit mak ita hatene, tamba dau-daun ne'e mos artigu ho Lian tetun iha Wikipedia minimu teb-tebes.

Maneira Rejistu Account Wikipedia Tetun.

1. Hakerek tet.wikipedia.org iha ita boot sira nia Web Browser no hili Criar uma Conta ka Create Account























2. Prense Rekejitus hotu ne'ebe mak iha hanesan Naran, Password, email no ikus prense kodiku capcha hanesan iha imajem kraik, hafoin hili Cria a sua Conta ka Create Your Account























3. Parabens ita boot nia Conta Wikipedia rejistu ona ho susesu, ita boot agora dau-daun ne'e sai ona kontributor Wikipedia ho Lian Tetun.























4. Bele hakerek ona ita nia artigu ruma iha ne'e ka bele mos hakerek artigu hirak ne'ebe maka sei mean hanesan iha imajem leten.


Oinsa halo Publikasaun.

Iha maneira barak ita bele uja hodi halo Publikasaun, hakarak hili kor mean husi konteudu sira iha Wikipedia ne'e rasik mos bele, no hakarak buka konteudu sira iha wikipedia no karik la hetan bele hakerek tuir ita nia peskija iha lian sira seluk. Eziste mos Kriteria balun ne'ebe presija kumpri bainhira hakerek hanesan : tenki halo Bold ba liafuan hirak ne'ebe importante, tenki halo ligasaun ba liafuan sira ne'ebe hakerek ona ka ida ne'ebe seidauk hakerek no presija atu hakerek, utilija imajem ne'ebe rejultadu husi ita nian rasik, no mos kriteria sira seluk tan.

NB: Kor Ajul katak iha ona Publikasaun ba liafuan refere no Kor mean katak liafuan ne'e seidauk iha Publikasaun ida.

Prosesu halo Publikasaun:

1. Buka liafuan saida maka ita hakarak hakerek konteudu ka nia siknifikasaun, hanesan iha imajem kraik hau fo ejemplu ba liafaun Inkscape


2. Bainhira rejultadu fo sai mean katak seidauk iha artigu konaba Liafuan ne'ebe ita buka, hili ba hodi hakerek artigu ba


3. Bainhira loke ona liafuan refere, bele hakerek ona artigu konaba liafuan refere

















4. Bainhira hakerek hotu bele Publika ona iha butaun Publicar Pagina no bele hare nia rejultadu.























Nota : 
Iha ezemplu Publikasaun refere hanesan matadalan deit oinsa atu halo Publikasaun ida, maibe atu klarifika katak iha Publikasaun ida iha Wikipedia presija ho didiak no klaru tuir regra ka kriteria ne'ebe maka iha.

Hakerek saida deit mak ita boot sira senti katak importante no presija duni atu hakerek, atu area Saude ka Desportu ka Enjenharia ka Politika ka saida deit mak imi senti imi bele  hodi hakerek.


Obrigadu no Bom Susesu...

Ita nia kontribuisaun atu hakerek hodi fahe ba ita nia maluk sira mak baze kikuan ba dezenvolvimentu intelektual. 😉😉


Friday, August 31, 2018


Karik ita boot ema ne'ebe sempre lao tuir prosesu dezenvolvimentu teknolojia ne'ebe agora lao ba bebeik, hau fiar katak laos ona buat foun ba ita konaba Telegram, wkwkwk😋😅 Atu akresenta tan katak, aplikasaun Telegram hanesan aplikasaun ho kodigu nakloke (Open Source) ne'ebe funsiona atu bele haruka ka manda mensajem ruma ho formatu textu, imajem, video ka formatu dokumentu mos.
Aplikasaun ne'ebe kompete makas ho WhatsApp ne'e, ezisti ekselensia barak ne'ebe mak WhatsApp rasik laiha, ezemplu Telegram iha aplikasaun Desktop ne'ebe mak Multiplataforma, katak bele lao iha Linux, Windows ka MacOS.
Nune'e Tutorial ida ne'e hau sei fo dalan oinsa atu halo instalasaun Telegram ba Linux no li-liu iha distribuisaun Ubuntu.

Maneira Instala Telegram iha Ubuntu.

1. Loke terminal (Cntrl+Alt_T) hodi hatama script ppa ba iha repository Ubuntu hanesan :
sudo add-apt-repository ppa:atareao/telegram
2. Hotu tiha bele Update :
sudo apt-get update
3. Halo instalasaun :
sudo apt-get install telegram
NB : Keta haluha katak tenki halo koneksaun ba Internet.


Maneira halo Konfigurasaun.

1. Loke aplikasaun ne'ebe instala ona iha ita boot nia Sistema Operativu no sei mosu nune'e:



2. Hili butaun Start Messaging no hatama ita nia numeru Telemovel:


3. Hatama kodigu konfirmasaun ne'ebe maka sei manda ba ita nia numeru telemovel no bele ona manda mensajem iha ne'eba.



Bom Susesu...























Wednesday, August 29, 2018

Hakarak aprende Linguajem Programasaun sem foti espesialidade iha Kursu refere, maka bele aprende liu husi Online iha Website espesialidade hirak tuir mai ne'e nudar solusaun ida. Ne'e duni ita boot hakarak aprende Linguajem Programasaun barak ho gratuita no bele aprende iha uma. Iha ne'e sei posibilita ita atu aprende HTML, CSS, JavaScript no mos Linguajem sira seluk tan.

Bele le'e mos "Google Classroom: Eskola iha mundu Modernizasaun"

Website 5 ne'ebe Kapas liu atu aprende Coding ho Gratuita :




Codecademy hanesan Website ida ne'ebe hodi aprende Coding ba Inisiante (Pemula) sira ho gratuita, kapas no konesidu tebes, ho faktu katak iha ema 20 Milloens liu ona mak aprende Linguajem Programasaun iha Website refere. Iha Codecademy, ita bele tuir kursu gratuita ne'ebe sei aprende konaba Linguajem Programasaun sira hotu husi baziku to'o Fundamentu sira hanesan HTML, CSS, JavaScript, jQuery, PHP, Python, Rubyno sira seluk tan. 




Karik Programador sira barak maka laos ona foun ba sira. W3Schools hanesan mos ho Codecademy ne'ebe mak kuaje utilija husi Inisiante sira. Iha Website refere, materia hotu ejiste sem taxa ka bele bolu gratuita. Maibe karik ita hakarak hetan sertifikadu, husi ne'e mak foin iha taxa, ezemplu 95 Dolares ba HTML. Ejiste Materia sientifika ne'ebe sempre aumenta ba bebeik tuir evolusaun iha mundu prograsaun, ho liafuan seluk katak Website refere sempre Update husi oras ba oras tuir dezenvolvimentu Kada Linguajem Programasaun. 





Coursera hari'i iha tinan 2012 no dezenvolve sai ona Empreja ba dukasaun Teknolojia ne'ebe boot. Maske iha area espesialidade balun ne'ebe presija selu atu foti sertifikadu, maibe nune'e mos iha programa gratuita barak mak ejiste iha Website refere.


4. Udemy.



Udemy hanesan Website estuda Online ne'ebe bele utilija hodi dezenvolve ka Aprende klean iu tan konaba Coding. Maske iha Kursu balun ne'ebe presija selu, ejiste mos Kursu Programasaun ne'ebe ita bele tuir ho gratuita. Bele aprende husi video mos ba liaguajem Programasaun ne'ebe mak iha.


5. Khan Academy.




Khan Academy hanesan sitiu ka Website aprendizajem online gratuita, ne'ebe ho tutorial video kompletu. Ita bele aprende maneira halo animasaun ka game utilija JavaScript no ProcessingJS, ka aprende maneira oinsa halo web utilija HTML, CSSno Php.


Aprende bele iha fatin ne'ebe deit no iha oras saida deit, importante maka ho inisiativa rasik. Bom Susesu... 😊😊😊

Sunday, August 26, 2018

Troka Imajem Slider ka Slide Show hanesan Etapa importante ida iha Kriasaun Blog, bainhira Template ne'ebe mak ita utilija ejiste imajen ne'ebe mak laos ita nian ka ita la gosta. 
Molok atu tama iha Prosesu troka Imajem Slide Show, espera ita boot sira le'e ona artigu anterior konaba "Maneira Troka Template Blogger"




















Prosesu Troka Imajem Slider.

1. Prepara imajem ne'ebe nia Tamanho hanesan ho imajen slider ne'ebe iha ita nia Template Blog. Bele hare imajem ne'ebe iha ita nia blog ho maneira : Klik liman loos iha Slide imajem no hili view image info.



Nota : Hare imajem nia dimensaun iha Dimensions. Exemplu hanesan 1,120px × 350px

2. Prepara imajen ida ho dimensaun  (Bele edit imajen nia dimensaun utilija Inkscape) hanesan ho ita nia imajem iha slide refere, hafoin upload tama iha google foto ho maneira : Loke Google Foto no hili Upload hodi publika imajem ne'ebe mak atu utilija iha imajem slider.


3. Bainhira Upload ona, bele ba fali foto slide hodi hare nia naran atu nune'e ita bele fasil atu troka nia. Bele klik iha view image 



4. Kopia naran husi imajen ne'e iha ikus husi imajem nia URL. Ezemplu Imajem.png


5. Hafoin ba Search imajen refere nia naran hodi troka fali link husi imajen ne'ebe ohin publika iha google foto. Loke iha Tema > Edit Html depois hanesan  Ctrl + F no Tau naran husi imajem ohin ne'e hafoin enter.


6. Bainhira hetan ona imajem ne'e nia link, hamoos tiha no tau fali link husi imajen ne'ebe ohin publika iha google foto. Foti Link husi imajem ne'ebe publika iha google fotoho maneira Klik iha imajen refere, hafoin Klik liman loos no hili View Image. Kopia link refere no tau fali iha imajen ne'ebe nia link ohin ita hetan ona ne'e.




Ezemplu  :

Troka tiha img src = '......'







No tau fali link husi foto ohin publika iha google foto:










7. Ikus liu Save tiha no hare nia rejultadu, karik seidauk diak maka koko fila fali.

Nota : Tenki halo Imajen nia ass ho naruk hanesan ho imajem ne'ebe mak ita atu troka ne'e; Kopia no Paste nia Link ho loos no kuidadu.



Bom Susesu...

Iha Sujestaun ka kritika balun bele rai hela komentariu ruma iha koluna komentariu...


SUPORTA HUSI

SUPORTA HUSI

VIZITANTE SIRA

Flag Counter

Kontaktu

Name

Email *

Message *

Subscribe

SPONSOR

Logo FI-TecLi.info

Publikasaun Popular